Veleprodajne cijene plina i struje rastu diljem Europe, povećavajući izglede za povećanje ionako visokih računa za komunalne usluge i daljnju bol za ljude koji su financijski pogođeni pandemijom koronavirusa.
Vlade se trude pronaći načine za ograničavanje troškova za potrošače jer oskudne rezerve prirodnog plina predstavljaju još jedan potencijalni problem, izlažući kontinent još većim skokovima cijena i mogućim nestašicama ako je hladna zima
U Velikoj Britaniji će mnogi ljudi vidjeti kako im se računi za plin i struju povećavaju sljedećeg mjeseca nakon što je državni regulator za energiju odobrio povećanje cijene od 12% za one koji nemaju ugovore koji zaključavaju stope.Dužnosnici u Italiji upozorili su da će cijene porasti za 40 posto za tromjesečje koje će biti naplaćeno u listopadu.
A u Njemačkoj su maloprodajne cijene električne energije već dosegnule rekordnih 30,4 centa po kilovat satu, što je 5,7% više u odnosu na godinu dana ranije, prema stranici za usporedbu Verivox.To iznosi 1.064 eura (1.252 dolara) godišnje za tipično kućanstvo.A cijene bi mogle i dalje rasti budući da mogu proći mjeseci da se veleprodajne cijene odraze na stambene račune.
Postoji više razloga za povećanje cijena, kažu energetski analitičari, uključujući nedovoljne opskrbe prirodnim plinom koji se koristi za proizvodnju električne energije, veće troškove za dozvole za ispuštanje ugljičnog dioksida u sklopu europske borbe protiv klimatskih promjena i manju opskrbu vjetrom u nekim slučajevima.Cijene prirodnog plina niže su u SAD-u, koji proizvodi vlastiti, dok se Europa mora oslanjati na uvoz.
Kako bi ublažila povećanja, španjolska vlada predvođena socijalistima ukinula je porez od 7% na proizvodnju električne energije koji se prenosio na potrošače, smanjila je zasebnu energetsku tarifu za potrošače na 0,5% sa 5,1% i uvela nepovratni porez na komunalne usluge.Italija novac od emisijskih dozvola koristi za snižavanje računa.Francuska šalje "energetski ček" od 100 eura onima koji već primaju potporu za plaćanje komunalnih računa.
Može li Europi ostati bez plina?"Kratak odgovor je, da, ovo je pravi rizik", rekao je James Huckstepp, menadžer za EMEA plinsku analitiku u S&P Global Platts."Skladišne zalihe su rekordno niske i trenutno ne postoji rezervni kapacitet koji bi se mogao izvoziti bilo gdje u svijetu."Dulji odgovor je, rekao je, da je "teško predvidjeti kako će se to odigrati", s obzirom na to da Europa nikad nije ostala bez plina u dva desetljeća u sadašnjem distribucijskom sustavu.
Čak i ako se najstrašniji scenariji ne ostvare, drastična povećanja potrošnje energije naštetit će najsiromašnijim kućanstvima.Energetsko siromaštvo — udio ljudi koji kažu da si ne mogu priuštiti dovoljno zagrijavanje svojih domova — iznosi 30% u Bugarskoj, 18% u Grčkoj i 11% u Italiji.
Europska unija trebala bi osigurati da najranjiviji ljudi neće platiti najvišu cijenu prijelaza na zeleniju energiju i obećala je mjere koje jamče jednaku podjelu tereta u cijelom društvu.Jedina stvar koju si ne možemo priuštiti je da se socijalna strana suprotstavi klimatskoj.
Vrijeme objave: 13. listopada 2021